Tala Fou
30 Aperila 2012
- Maliu fasia Herman Curry
-Te’ena e le Palemia tu’ua’iga o John Banks
-Ana leai le Mālō semanu e tele tupulaga e leai ni galuega
-Tete’e le Family First i le ‘euthanasia’ a le Labour
-Totogi e le au fai lafoga le 3.33 miliona o fa’amasinoga o David Bain
-Amata fa’aleleia nofoaga fa’atali nofoaafi i Naenae
-A’afia se faipule o le Labour ma le fofoga fetalai i Ausetalia i ni tu’ua’iga
Maliu fasia Herman Curry
O lo’o talosagaina pea e leoleo ni fa’amatalaga mai tagata lautele, e ui o lea ua o’o atu ni tupulaga talavou se to’afā i le ofisa o leoleo, e uiga i le mataupu na o latou gaoia ai le pusa tupe a le susuga a Herman Curry lea na maliu i le Aso Faraile talu ai. E to’afā ni ali’i talavou ua taofia ma lokaina, ina ua toe o’o atu lava i latou i le ofisa o leoleo, ona o le gaoiga o se tupe e tusa ma le $30 o le pusa tupe a le ali’i avepasi, le susuga a Herman Curry, lea na maliu i Lower Hutt. O se fa’alavelave ua fa’ate’ia ma lagona ai le fa’anoanoa i lenei a’ai. Pe tusa o le 10 i le po o le Aso Faraile, na maua ai Herman i tafatafa ane o lana pasi i Waterloo, ua na leiloa se tagata fa’atasi ma ni manu’aga tūgā i lona muliulu, ma sa le’i mafai e le aufaigaluega a le ta’avale a le falema’i ona fa’asaoina lona soifua. Ua maua e leoleo le pusa tupe a Herman lea na sa’ilia, lea na gaoia mai le nofoaga e tu’u pe fa’amautū ai pasi i Waterloo, i le po o le Aso Faraile talu ai. Ua tu’uina atu nei ali’i e 15 ma le 16 tausaga i le Youth Aid, ae o le Aso Lua e tula’i ai le isi to’alua, e 17 ma le 20 tausaga le matutua i le Fa’amasinoga Fa’aitūmalo i Lower Hutt, o molia uma i latou i le gāoiga o le pusa tupe. Na fa’aalia e leoleo, i su’esu’ega na faia i le tino maliu o le susuga a Herman Curry, e le’i maliu o ia ona e mafua mai ini ona manu’aga tūgā, pei ona fa’aalia i ripoti a le nusipepa o le asō. Ua talosagaina e le Iuni a le Tramways & Public Transport le fa’apipi’i ia lava o ni masini pu’eata i pasi ma ia lava le puipuiga ma le saogalemu i nofoaga o ia galuega. O Herman Curry ua 64 tausaga o lona soifua. Momoli atu fa’amaisega i le tinā ma le nofoā alo fa’apea le aiga fa’avauvau.
Te’ena e le Palemia tu’ua’iga o John Banks
Na saunoa le Palemia, John Key, na te lē fa’amaloloina le ta’ita’i o le Vaega Fa’aupufai a le ACT mai ona tiute fa’aminisita, ona o tu’ua’iga ia o lo’o su’esu’eina e leoleo, e fa’apea na te le’i fa’ailoaina sa’o fa’amaumauga o ni tupe fa’ameaalofa tetele na ia mauaina mai i le SkyCity Casino ma Kim Dotcom e tusa ma le 65,000 talā, i faiga fa’atosina o le palota mo le tofi pulenu’u o Aukilani i le 2010. O lo’o tu’ua’ia e fa’apea na ia silafia lava ē na aumai ai ia vaega tupe, ae na te le’i fa’ailoaina. O lo’o una’ia e le ta’ita’i o le Vaega Fa’aupufai a le Labour, David Shearer le ali’i palemia, ina ia fa’amalōlō Banks mai ona tofi fa’aminisita, se’ia mae’a su’esu’ega. Peita’i na saunoa le palemia, e leai se gaioiga na te faia, ona ua mae’a ona ta’utino atu e le ta’ita’i o le ACT iā te ia, na te le’i solia le Tulafono o faigapalota (Local Electoral Act). I se faatalanoaga i le polokalame o le Q & A a le Televise Niu Sila i le Aso Sa, na musu ai Banks e faia sana saunoaga e fa’atatau i tu’ua’iga, e fa’apea na ia talosagaina Kim Dotcom, e vaelua le $50,000, ina ia aua ai ne’i iloa po’o ai na foa’iina atu lea vaega tupe.
O lo’o talia e Banks le faia o le su’esu’ega i nei tu’ua’iga.
Ana leai le Mālō semanu e tele tupulaga e leai ni galuega
Na saunoa le Minisita o le Atina’ega o So’otaga ma le Manuia Lautele (Social Development), e fa’apea, e atili fa’ateteleina ona fa’aletonu le tulaga i le leai o ni galuega a tupulaga talavou, pe ana lē faia suiga a le Mālō i ia mataupu. I le polokalame o fesili ma tali a le Televise Niu Sila i le taeao o le Aso Sa, na saunoa ai Paula Bennett, e tusa ma le 83,000 tupulaga e leai ni galuega, a’oga po’o a’oa’oga (training), ma sa pito sili atu ona fa’aletonu le tulaga na iai, a’o le’i o’o atu iai le faigamalō ale National. Peita’i na ia saunoa, e ono fa’aopoopoina le isi 20,000 o le ‘au ta’i 18 tausaga e o’o atu i le 24 tausaga le matutua e leai ni galuega, pe ana lē faia e le Malo ana polokalame e pei o le Community Max po’o le Job Ops o lo’o iai nei.
Tete’e le Family First i le ‘euthanasia’ a le Labour
E manatu le fa’alapotopotoga o le Family First, afai ae fa’atagaina fa’aletulafono le fa’atinoga o le‘euthanasia’ i le atunu’u, po’o le fesoasoani e fa’amuta le soifua o se tagata ona o ni mafua’aga ua lē mafai iai se togafitiga po’o le matua, ma isi, o le ‘ā tu’uina atu ai se feau i tagata gasegase, o i latou e iai manaoga fa’apitoa, o tagata matutua, e fa’apea o i latou ua avea ma fa’amamafa avega i ō latou aiga, po’o le au totogi lafoga. Ua alia’e mai lenei mataupu, ona ua sauni le sui o le Vaega Fa’aupufai a le Labour, Maryan Street, e tu’uina atu se pili, ina ia maua ai e tagata se filifiliga sa’oloto pe fa’apefea, a’o afea fo’i e finagalo se tagata e fa’amuta ai lo latou soifua. O lo’o tete’e iai le Family First i lenei pili ua fuafuaina.
Totogi e le au fai lafoga le 3.33 miliona o fa’amasinoga o David Bain
E 3.33 miliona talā le pili atoa mo David Bain i lona fa’amasinoga, mai le ‘legal aid’, po’o le auaunaga e fa’atupe ai e le mālō loia mo i latou e lē gafatia ona totogi se loia. Ma o se tupe aofa’i pito i maualuga lenei i le tala fa’asolopito o fa’amasinoga i Niu Sila, ua totogi mo se tagata e to’atasi. O le 1995 na fa’amaonia ai moliaga o Bain i le fasiotiga o lona aiga e to’alima, a’o le 2007, na fa’alēaogaina ai e le Privy Council, ona moliaga. Na fa’aalia e lana loia, Michael Reed, o le tele o tupe na fa’aalu i le toe faiga o le fa’amasinoga, sa totogi ai i latou mai fafo, sa faia su’esu’ega.
Amata fa’aleleia nofoaga fa’atali nofoaafi i Naenae
O le ogatotonu o le masina o Me o le ‘ā tapunia ai le nofoaga fa’atali nofoaafi i Naenae mo le tolu masina, auā galuega e toe fa’aleleia ai ia auaunaga ma lea nofoaga. O le ‘ā fa’aauau pea auaunaga a nofoaafi e pei ona masani ai, ae e lē toe tutū i Naenae i le nofoaga fa’atali nofoaafi. O le ‘ā iai se pasi i le va o nofoaga fa’atali nofoaafi i Naenae ma Waterloo i aso o le vaiaso, mai le te’a o le 6 i le taeao, e o’o atu i le lata i le 9 i le taeao, ma le 3.25 i le afiafi e o’o atu i le 5.56 i le afiafi. O le Aso 14 Me e amata ai galuega fa’aleleia i Naenae e o’o atu i le Aso 19 Aukuso.
Maliu Sir Fred Allen
O le 92 tausaga o Sir Fred Allen, lea na maliu ai i le Aso To’anai talu ai. O Sir Fred, sa avea ma faia’oga o le ‘au a Aukilani i tausaga ua tuana’i, ae sa ta’alo fo’i i le ‘au a le Olopeleki. Na avea ma kapeteni i le ‘au a le Olopeleki mai le 1947 i le 1949. Sa faia’oga fo’i i le Olopeleki i ta’aloga e 37, i le va o le 1966 i le 1968, na manumalo uma i ta’aloga e 36, ae tasi le tutusa. Sa amanaiaina i le lakapi fa’avaomalo pei ona avea ai ma se sui o le International Rugby Halls of Fame, ae na fa’asuafaina i le igoa taualoa o le Sir i le 2010 ona o lana tautua i le lakapi.
Tata’e e Shadbolt le matati’a i le 26 itula fa’asalalau
Ua fa’alēaogāina pe ua tata’e e le pulenu’u o Invercargill, Tim Shadbolt, le matāti’a i le lalolagi, o se fa’atalatalanoaga pito umi ona faia i luga o le televise. E tusa ma le 26 itula na faia ai se talanoaga a le ali’i pulenu’u, ma Tom Conroy i luga o le ala ata o le CUE TV, ma ua fa’alēaogaina ai se matāti’a na fa’atuina i le 2009 i Sepania, na faia ai se talanoaga mo le 12 itula i luga o le televise. E silia ma le 10,000 talā se tupe aofa’i na maua ai i lenei fa’atalatalanoaga, auā le St John Ambulance, le auaunaga a le ta’avale mo ma’i fa’afuase’i.
To’atele e lagolago i le hikoi
E to’atele tagata na savalia le Queen St i Aukilani i le Aso To’ana’i, e tete’e i nisi o mataupu, e aofia ai le fa’atauga o ni siea po’o ni vaega o aseta a le atunu’u. O tagata uma nei, o se vaega o se solo po’o se hikoi na amataina i le Aso Lua i Cape Reinga, ae ua fa’amoemoe e e taunu’u i Ueligitone. Na fa’aalia e se so’oupu o lenei solo, e fa’apea o lo’o iai sui o le Labour ma le Mana, ma nisi o Iuni, ma o lo’o tete’e i nisi o mataupu e aofia ai le fa’atauga o aseta, o le eliina o le taele o le sami mo ni suau’u, ma ni minerale. O lo’o una’ia e le ta’ita’i o le Labour, David Shearer tagata, ina ia sainia se talosaga mo i latou sitiseni, ina ia fa’amalosia se referendum, e fa’asaga i le fa’atauga o aseta.
A’afia se faipule o le Labour ma le fofoga fetalai i Ausetalia i ni tu’ua’iga
Ua talosagaina e le tama’ita’i Palemia o Ausetalia, Julia Gillard, le ali’i faipule, Craig Thompson, ina ia fa’amavae ma le Vaega Fa’aupufai a le Labour, ae ua ia talanoa atu fo’i i le fofoga fetalai o le fono, Peter Slipper, ina ia taliaina le fa’amalōlō lē tumau o ia mo se taimi umi. O Thompson, o lo’o feagai ma tu’ua’iga i lona fa’aaogaina sesē o lana ‘credit card’, a le Iuni mo Auaunaga a le Soifua Maloloina, e totogi ai faiga fa’atalitane . Mo le fofoga fetalai, o lo’o feagai ma ni su’esu’ega, i ni tu’ua’iga i lona fa’aaogaina o ni pepa fa’apitoa mo pasese i ta’avale la’u pasese laiti (taxi cab charge vouchers), ma o lo’o tu’ua’ia fo’i i lona faia o ni uiga lē talafeagai i se ali’i po’o se tagata faigaluega, peita’i, o lo’o ia te’ena malosi ia tu’ua’iga.
17 Aperila 2012
A’afia tupe maua mai fasipovi a Niu Sila auina atu i Indonesia
Na fa’aalia e le palemia, John Key, ua lata lava ina solia e le atunu’u o Indonesia aiaiga o le Feagaiga ma Niu Sila mo Fefa’ataua’iga Sa’oloto i oloa o fasipovi e auina atu i lea atunu’u. Ua fa’atulagaina e Indonesia le aofa’iga ma le tele o fasipovi e fa’atauina atu i le atunu’u mai maketi ta’itasi e aofia ai le Iunaite Setete ma Ausetalia. I le tausaga e 2011, na fa’apa’ū ai mai le 120,000 i le 90,000 tone le mamafa po’o le tele o ia oloa, ae o le tausaga nei, na toe fa’apa’ū atili i le 34,000 tone. Na saunoa John Key, o lo’o faia pea lea fa’atulagaga e ui e iai se vaega o le maliliega o fefa’ataua’iga sa’oloto a atunu’u Asia, Ausetalia ma Niu Sila, e fa’atatau tonu mo Indonesia, lea na amataina i le masina o Ianuari. Na saunoa ai John Key, o le tulaga lea ua lata ina solia ai le maliliega na faia, ma a’afia ai fo’i fefa’ataua’iga mo Niu Sila, i ana oloa i fasipovi i lea maketi, lea e tusa ma le 150 miliona talā i le tausaga.
Leai se talanoaga a Saina ma Niu Sila i lafu manu a Crafar
E le’i āfea i le talanoaga a le sui palemia, Bill English, le mataupu i fa’atoaga ma lafu manu a le au Crafar i le Aso Gafua ma se tasi o ta’ita’i sinia o le malō o Saina pei ona asiasi mai ai i le atunu’u, e tusa ai ma le saunoaga a English. O le aoauli ananafi na feiloa’i atu ai Jia Qinglin i minisita o le kapeneta, mulimuli ane, na molimauina ai le sainiga o se maliliega e fa’alauiloa ai inivesi i le va o Saina ma Niu Sila. O se fa’aaliga a le Vaega Fa’aupufai a le Green, o lenei asiasiga, ua tō’ai taunu’u i se taimi e le’o masuiga malie ai le mataupu i le fa’atauga o lafu manu a le au Crafar, ma o le ‘ā lē faigofie fo’i i minisita ona iloilo, pe fa’ataga le fa’atauga o ia lafu manu ma eleele, e se kamupani Saina. Peita’i, na te’ena e le sui palemia, ma fa’aalia e fa’apea, e leai se talanoaga na faia ma le sui sinia o Saina, e uiga i lafu manu ma fa’atoaga a le ‘au Crafar a’o iai i le atunu’u.
$6 miliona fa’atonuina e totogi e ni faipisinisi se to’alua
E leai se gaioiga mai ni tagata faipisinisi iloga se to’alua, e tete’e atu ai i le fa’ai’uga a le fa’amasinoga, lea ua saili ai le totogi atu o le silia ma le 3 miliona talā, iā i latou o lo’o va’aia le kamupani o le Strategic Nominees Ltd. I le Fa’amasinoga Maualuga i Ueligitone i le Aso Gafua, sa fa’atonuina ai ali’i faipisinisi Otaki o David Pritchard ma le Phil Burmester o le Motu i Saute, ina ia totogiina le ta’i 2.9 miliona talā fa’atasi ai ma le tai 333,000 talā o tului. O le kamupani lenei, o se vaega o le kamupani inivesi o le Strategic Finance, lea nag au i le 2008 i le masina o Aukuso ma nofo aitalafu ai i se aofa’iga e 416 miliona talā i le au fai inivesi.
Fa’atau pine a le RSA gaosia i Niu Sila
O le vaiaso nei o le ‘ā va’aia ai i le atunu’u ia pine (poppies) ia e fa’ailoga ai i latou na tautua i le militeli, ia sa gaosia i Saina. O le gaioiga a le Asosi a i latou na toe fo’i mai i ia auaunaga (RSA), e fa’atauina ai pine na gaosia i Saina, o le ‘ā fa’asaoina ai se vaega tupe e tusa ma le 250,000 talā, ma o le ‘ā tu’uina atu ia tupe mo auaunaga o i latou ia ua toe fo’i mai i le atunu’u ina ua mae’a ai la latou tautua i atunu’u i fafo fa’amiliteli. Peita’i o le fa’ai’uga e tu’uina atu lenei konekarate i se kamupani Ausetalia, na tete’e ia lālā i Canterbury, lea o le ‘ā o latou fa’atauina atu i le lautele o le atunu’u i le Aso Faraile nei, ni pine na faia lava i Niu Sila nei. A’o le’i tu’uina atu le konekarate e gaosia ai ia pine i le kamupani Ausetalia, o pine nei sa gaosia e le Kilmarnock Enterprises i Kalaiesetete, sa mafai ona fa’afaigaluegaina ai tagata e 71, o i latou e iai mana’oga fa’apitoa lea na mafua ai ona tete’e nisi.
Ono fa’aopoopo saofaga o le Kiwisaver ona o lafoga
Ua valo’ia e se tasi e iai tomai fa’apitoa i mataupu tau inivesi, le ono fa’aopoopoina o saofaga a i latou e iai fa’aputuga tupe i le Kiwisaver, ona o le tulaga pei ona amataina ai i le aso muamua o Aperila aiaiga a le Malō, e totogi ai lafoga mai saofaga a falefaigaluega. Sa leai ni lafoga e totogi e fale faigaluega i le taimi muamua, ae ua valo’ia e le Malō, o lafoga fou ia ua amatalia, o le ‘ā mafai ai ona aoina se tupe maua e tusa ma le 44 miliona talā i le tausaga fa’aletupe lenei, ae 196 miliona talā i le tausaga fou. Na saunoa Sam Stubbs, le ofisa sili o le Tower Investments, atonu e le’o silafia e tagata, ni a’afiaga o ā latou fa’aputuga tupe, mai nei suiga.
Finagalo le Minisita o le ACC e fa’atoese ni faipule o le Labour
O lo’o lagolagoina e le Palemia, John Key, se fuafuaga ua faia e le Minisita o le ACC, Judith Collins. Ua iai se aso fa’atapula’a ua tu’uina atu i faipule o le Labour, Trevor Mallard ma Andrew Little fa’apea ai ma le Leitio Niu Sila, ina ia fa’atoese e uiga iā latou fa’aupuga e fa’apea e taufa’aleaga na fa’asalalauina e fa’atatau i le tama’ita’i minisita. Ua iai se folafolaga a le minisita e tu’uina atu ai le mataupu i le fa’amasinoga, ma na fa’aalia e le ali’i faipule, Trevor Mallard, o ananafi na ia taulimaina ai se isi tusi mai le minisita e uiga i le mataupu. Na fa’aalia e faipule uma e to’alua, e le’i tali atu i lea tusi. Na fa’aalia e Mallard, o lea ua taunu’u atu le isi tusi, ma o le Aso Tofi nei, e gata ai le aso e tatau ona tu’uina atu ai se fa’atoesega. Na saunoa le palemia a’o iai i Indonesia, na te lagolagoina le tama’ita’i minisita, peita’i o se mataupu e fofō lava e ia.
Fa’ailoa le suafa o le loia na fesoasoani i le pagota
Ua lē manuia le taumafaiga a se tama’ita’i loia Aukilani, o ia fo’i sa avea ma sui tauva mo le Vaega Fa’aupufai a Maori i aso ua tuana’i, e taofia ai lona suafa mai le fa’alauiloaina fa’alaua’itele, ona o ona moliaga i lona fesoasoani i se pagota na fa’asalaina ona o le fasioti tagata. O lo’o molia Davina Murray, i lona tu’uina atu o se telefoni i le ali’i pagota o Liam Reid, fa’atasi ai ma se pepa sikaleti ma se afi. O lo’o molia fo’i o ia i lona feso’ota’i ma Reid i se auala e ono afaina ai le saogalemu o isi pagota. O le palota i le 2011, na numera lona ono ai le tama’ita’i loia, i le fa’atulagaga o sui tauva mo le Pātī a Maori. Na ia saunoa i fafo o le fale fa’amasino, o le ‘ā ia finau e fa’asaga i nei moliaga. Na saunoa Murray, o lo’o la galulue ma Reid (pagota), ina ia ta’u mamāina lea ali’i mai ona moliaga, pei ona tu’ua’ia ai i le fasiotiga o se tama’ita’i tutuli i Kalaiesetete, Emma Agnew.
Manumalo i le 5.5 miliona i Kalaiesetete
E 5.5 miliona talā le fa’ailoga o le Lotto, ua manumalo ai se ulugali’i Kalaiesetete, lea na lā ta’ua e fa’apea talu mai le mafui’e, sa nonofo lava i se fale e faitau masina e leai se fale lē ta’ua, fa’apea ai ma nisi o a’afiaga sa o lā fa’afeagai ai. Ui i lea, sa manatu ane i la’ua, e leai se mea sili atu nai lō lo la soifua maloloina, ma e leai fo’i se tasi o a lā uō mamae po’o aiga na maliliu i lea mafui’e, pei ona ta’ua e lea ulugali’i. Ua iai la la fuafuaga e saili ai se eleele e fau ai se fale pei ona o la mananao ai, fa’atasi ai ma ni malaga i atunu’u i fafo, ma se ta’avale fou i lenei manumalō tele.
Muta fetaua’iga i Kabul
O ananafi na muta ai fetaua’iga i le va o tagata fa’aauupegaina ma vaega’au a le puipuiga o le malo o Afakanisitana, i luga o magaala o le taulaga o Kabul. O nei fetaua’iga, na matuā fa’apipili ai itumalō ogatotonu o le a’ai i le po atoa. E to’a 32 le au fa’atu’iese na fasiotia i nei osofa’iga, pei ona fa’aalia e le Matagaluega o le Malosiaga Fa’afitafita a Afakanisitana. E mamafa osofa’iga na faia e le vaega a le Taliban i totonu o Kabul, na fa’atūtū aga’i i ofisa o amepasa i sisifo, ma nofoaga autū o le NATO, fa’apea ai ma nisi pitonu’u se tolu o Afakanisitana.
Tete’e Sepania i tuligā elefane taugata a le tupu
Ua matuā fa’atūtū le ita o tagata o le atunu’u o Sepania i le tupu o Juan Carlos, ona o sana malaga po’o se tuligā elefane lea na malaga ai le tupu, e tusa lona tau ma le 20,000 tupe Europa, po’o le 31,770 talā Niu Sila. Ae muamua atu, na faia ai sana saunoaga ua le maua sana moe lelei i le maualuga tele o le fuainumera o tupulaga talavou e leai ni galuega. E 24.6 pasene le maualuga o tupulaga talavou e leai ni galuega i Sepania, ma e pito maualuga i totonu o Europa.
20 Mati 2012
Tetele timuga ma lōlōga i Northland
Ua sauni Northland i ni ripoti o mea ua fa’aleagaina ona o timuga ma tafega ia na a’afia ai lo latou a’ai i le Aso Gafua. Ua aga’i atu matagi i le itū i sauté, lea ua afua ai ona tolopo nisi o faigamalaga a va’alele, ma le tele o le la’au ua poloka ai nisi o auala tetele i le ogatotonu o le Motu i Matu i le asō. Na matuā tetele timuga ma tafega i Northland amata mai i le aso ananafi. I totonu o le 24 itula ua tuana’i e o’o mai i le pō anapō, ua tutusa lelei le telē o le suātimu na toulu ai, ma timuga i totonu o masina e lua. Na fa’asaoina e leoleo ni tagata i luga o taualuga o ā latou ta’avale na poloka i se auala laupapa e lata i Hikurangi. Na toe si’itia e le Ofisa Va’ai tau le tulaga o le tau i le asō pei ona iai mai le aso ananafi, mai lapata’iga mo savili malolosi, i matagi malolosi mo Ueligitone ma le Motu i Matū. E tau fa’aitiitia timuga i le Aso Lulu fa’apea ai ma le Aso Tofi.
Faia suiga i matāfaioi a Puleganu’u
E ono avea pulega o a’ai i Ueligitone, Hawke’s Bay ma le Far North, ma nisi o puleganu’u e muamua fa’atino ai suiga tetele ma ono tu’ufa’atasia pei ona iai folasaga a le Malō, i le fa’agaluea’iga o puleganu’u i totonu o le atunu’u. Peita’i, e tusa ai ma ripoti i le asō, e ono feagai le Malō ma ni faitioga i nisi o suiga, lea o le ‘ā ono aveeseina mai ai ma puleganu’u le fa’atupega vai ta’ele, o vaega ia e feoa’i e va’ava’ai le saogalemu ma le puipuiga o le a’ai, ma fa’atasiga tetele e pei o le Ipu o le Lalolagi i le Lakapi. Na saunoa le Minisita, Nick Smith, o nei suiga, e tatala ai le avanoa mo le tu’ufa’atasiga o puleganu’u, a’o lumana’i faigapalota mo puleganu’u i le isi 18 masina o lumana’i. Na saunoa le pulenu’u o Ueligitone, Celia Wade-Brown, afai e finagalo le Mālō ia sili atu nisi fa’atinoga a Puleganu’u e pei o le nafa ma le va’aiga o suiga pei ona faia talu ai nei i tulafono o le fauga o fale, e tatau fo’i la ona fa’ataga e le Malō ia puleganu’u e saili vaegatupe. E leai se fuafuaga a le puleganu’u e toe fausia ai se isi vai taele fou, ae o le ‘a fesoasoani e fa’aleleia vai ta’ele a a’oga, ma tatala atu i tagata lautele latou te fa’aaogaina. Na saunoa le Minisita, o suiga nei, o le ‘ā fesoasoani tele, e taofiofi ai lafoga e gafatia e tagata, ma taofia ai fo’i le fa’atuputupula’ia e puleganu’u o ni aitalafu tetele.
Falepuipui se fai lafu manu i faiga tau fa’asesē
E lua tausaga ma masina e tolu o le ‘ā fa’afalepuipuiina ai se fai lafumanu e 32 tausaga le matua i Feilding, mai ona moliaga e fitu o faiga taufa’asesē tau tupe e tusa ma le 2.3 miliona talā. E 880,000 talā na ia mauaina i le masina o Ianuari 2010, mai le StockCo, mo ni povi. Peita’i, e leai ni povi na fa’atatau iai ia vaega tupe. E 1.5 miliona talā na ia mauaina mai i le Faletupe o Niu Sila (BNZ) e totogi ai ni nonogatupe mo povi tetele e 2500, peita’i, e leai fo’i ni povi, na fa’aaogaina iai lea vaegatupe. O lea ali’i na pule i galuega o le kamupani fai lafu manu e ta’ua o le Capehorn, sa ia ūmia fo’i le 20 pasene o siea o le pisinisi. O le tausaga e 2009, na fa’aletonu ai tulaga tau tupe a lea pisinisi.
Fa’aaoga matāuila e fa’asaoina ai le eletise
Ua una’ia tagata ma aiga Ueligitone, ina ia fa’aaogaina pe suia matāuila latou te fa’aaogaina i mōlī i ō latou fale, e fa’asao ai tupe ma le pili e totogi o le eletise, a’o sauni atu i le si’itaga o le tau o le eletise i le masina o Aperila. Ua sauni nisi o kamupani eletise, e pasi mai le tau o le faiga o ā latou galuega, i aiga, ma o le ala lea o le fautuaga a le pule o le polokalame fa’atosina e ta’ua o le RightLight, ina ia fa’aaogaina matāuila ia e tā’ua “energy efficient bulbs”, po’o ituaiga o matāuila e mafai ona sefe ai le eletise. E mafai e aiga uma ona fa’asaoina se tupe e tusa mal e 100 talā i le tausaga, pe ‘ā suia matāuila nei, i ia ituaiga o matāuila “energy efficient bulbs”.
Taugatā ta’otoga i foliga ae leai se suiga
E 31,000 talā na fa’aaluina e se tama’ita’i e 49 tausaga le matua, e faia ai se ta’otoga i ona foliga ina ia atili laitiiti ai. Peita’i i ni nai masina talu ona mae’a lea ta’otoga, na tau iai ni fa’aletonu, na toe fa’atonuina ai e le foma’i e faia le ta’otoga, e tusa ma le 19,000 talā e na te toe fa’aaluina e faia ai lona ta’otoga i ona foliga e atili laitiiti ai. I le mae’a o lona ta’otoga muamua, na fa’alogoina ai e le tinā ua iai vaega o ona foliga ua sili atu ona leaga nai lō le tulaga na iai muamua ae le’i faia se ta’otoga. Na ia avatu lana fa’aseā i le komesina mo le soifua maloloina ma vaega o mana’oga fa’apitoa, e fa’atatau i le foma’i na faia le ta’otoga, ina ua musu e toe fa’afo’i atoa mai lana tupe. I se fa’ai’uga tusitusia a le Komesina, Anthony Hill na fa’alauiloaina i le aso ananafi, na tā’ua ai, e lē’i lava iloiloga a le foma’i na tu’uina atu i le tinā i tulaga o a’afiaga e ono tula’i mai pe ‘ā faia ia ta’otoga, fa’apea fo’i i tulaga lelei ma le tau o ia ta’otoga. Na ia fautuaina le foma’i e tusia sana fa’atoesega i le tinā, ae o le ‘ā tu’uina atu fo’i se kopi o lana ripoti i le Medical Council of New Zealand.
Tu’u e le tamā le afafine i le ta’avale ae inu i le pā pia
E tula’i i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitūmalō i Masetone, se tamā na maua e leoleo lona afafine e tasi le tausaga le matua i totonu o se ta’avale i fafo ane o se pa pia, ae inu le tamā i totonu o le falepia pei ona lipotia e le nusipepa o le taeao nei. Pe tusa o le te’a la’ititi o le itula e 11 i le po o le Aso To’ana’i, na vala’au ai e se tagata le ofisa o leoleo i Kuripuni, lea na maua ai le teineitiiti. E to’alua tamaiti e ta’i 10 ma le 11 tausaga le matutua na maua na’o i la’ua i se fale i Masetone, lea e i lalo o le va’aiga a lea ali’i. Ua molia le ali’i 39 tausaga le matua, i le ova o le inu ava malosi mai le tapula’a fa’atulagaina fa’atasi ai ma lona tia’ina o nei tamaiti e to’atolu.
Fa’amamalu le vaiaso e nofo mata’alia ai i faiga tau fa’asesē
O ananafi na amataina ai le vaiaso o fa’ailogaina ai le Mata’alia po’o le Nofo silafia i faiga tau fa’asese (Fraud Awareness Week). I ni aofa’iga taumatemate, pe tusa ma le 448 miliona talā tupe gau a tagata Niu Sila i so’o se faiga tau fa’asesē i tausaga ta’itasi. O nisi o vaega na pito sili ona gau ai tagata i faiga tau fa’asesē i le atunu’u, o se tagata e vili atu i le telefoni i fale o aiga ma fa’ailoa atu e fa’apea ua a’afia le masini komipiuta a lea aiga i se siama ae mo’omia le fa’aleleia e ala i le saini i se konekarate e fa’aleleia ai, ma o iina e mafai ai loa e le au tau fa’asesē ona osofa’i masini a aiga. O isi faiga tau fa’asesē, o se imeli e lafoina atu e se tasi, o ta’u atu ai e tatau ona toe suia fa’amatalaga o lau teugatupe, ona ta lea i totonu o le numera fa’alilolilo, ae maua ai fo’i e le au taufa’asesē au tupe. E lē na’o le pau ia o faiga taufa’asesē o lo’o a’afia ai le tele o tagata i le atunu’u.
Tapena Tonga i le falelauasiga o lana maiesetete Siaosi Tupou le Lima
Na feiloa’i le kapeneta a le Malō o Tonga i le aso ananafi, e talanoaina le tulaga ma fuafuaga o le tu’umalō o le Tupu o Tonga, Siaosi Tupou le Lima. O le Aso Sa na tu’umalō ai le Tupu o Siaosi i Hong Kong, a’o iai lona uso, Tupouto’a Lavaka. Ua fa’avaeina nei e Tonga se komiti e tapenaina le falelauasiga o le tupu, fa’atasi ai ma le taimi aloa’ia e fa’aalia ai le fa’avauvau o le atunu’u. Na lipotia e lē’i fa’amaonia mafua’aga tonu o le tu’umalō o le Tupu, ae talu ai nei, na lipotia ai, sa a’afia i le gasegase o le suka ma le gugu. Na fa’aalia e le Palemia o Tonga, o le ‘ā manatuaina Siaosi le Lima i lona tū malosi i le suiga o faiga fa’atemokalasi i le atunu’u. Na saunoa le Palemia o Niu Sila, John Key, i ni saunoaga fa’amafanafana mo tagata o Tonga.
Fasiotia se faia’oga ma sana fanau i Falani
Na maliliu se faia’oga ma sana fanau e to’alua ina ua tafanaina i fafo ane o se a’oga Iutaia i le atunu’u o Falani, ma o le tolu ai lea o ni osofa’iga fa’apenei i totonu o se vaiaso e tasi i le atunu’u. O anapo na fa’atonuina ai e le Minisita o le Lotoifale a Falani, le fa’amalosia o le puipuiga i a’oga Iutaia uma i Falani ona o le osofa’iga lea na faia e se tagata i se tasi o a’oga. Na fa’aalia e le Peresetene o le atunu’u, Nicolas Sarkozy, lona malaga atu i le a’oga lenei lea na maliliu ai lea tamā ma lana fanau to’alua.
20 Mati 2012
Fono mo tagata Maori ma Pasefika o mana’oga fa’apitoa
O le Aso Faraile 13 ma le Aso To’ana’i 14 Aperila, e faia ai le fono i le Falema’i i Kenepuru, i le Education Centre, mo i latou e iai manaoga fa’apitoa, o Maori ma Pasefika, ae lē o le masina o Mati, pei ona fa’aalia atu iā tatou tala fou i le aso ananafi. Ua vala’auina e le Pulega o le Soifua Malōlōina Fa’aitūmālō i Ueligitone ma Porirua (CCDHB), i latou uma o tagata nu’u Maori ma Pasefika e iai mana’oga fa’apitoa, ina ia auai i lea fonotaga e faia mo aso e lua, e mata’itū ma va’ava’ai ai i auaunaga o lo’o tu’uina mai e le soifua malōlōina, e ala mai auaunaga o lagolagoina i latou e iai manaoga fa’apitoa. O le lua ai lenei o fono aofia talu mai le ulua’i fono fa’apenei na faia i le 2010 ma o le fono muamua na aoina fa’atasi ai fa’amatalaga a sui auai ta’itasi e fa’atatau i ni aogā o nei auaunaga o lo’o tu’uina atu e le CCDHB mo ē e iai mana’oga fa’apitoa, ma tu’uina atu i le Pulega, e fa’aauau ai ona fa’aleleia la latou auaunaga mo ona tagata. O le mafuaaga lea o le taumau o le CCDHB e fa’aauau nei fonotaga fa’aletausaga.
Suia polisi a le Labour
Ua fautuaina e le ta’ita’i o le Vaega Fa’aupufai a le Labour, David Shearer, o le ‘ā taofia pea e le Pātī ana fuafuaga mo lafoga fa’aopoopo ia e totogiina e tagata e sili atu ma le tasi fale e fa’atauina atu (capital gains tax) ae fa’alēaogāina lana polisi o le leai o se lafoga e totogiina i tupe maua muamua e $5000. O le folasaga lea a Shearer na faia i tagata na auai i le Faletalimalō o le Wellesley i Ueligitone e aofia ai le pulenu’u, Celia Wade-Brown, ma nisi o sui o le Mālō. O le fa’ata’atiaga o le tofamamao a Shearer mo Niu Sila, e mo’omia ai le faia o ni polisi fou a le Labour, pei ona ia saunoa. Ua folafola fo’i e Shearer le fa’anaunauta’iga o le Labour, e fesoasoani i le 83,000 o tupulaga talavou e lē’o i ni a’oa’oga po’o galuega. O le aoauli o le asō e faia ai fo’i le folasaga a le ta’ita’i o le atunu’u, Palemia John Key, lea e ono fa’ata’atia mai ai nisi suiga i matagaluega a le Malō.
Fa’asaoina le Iuni Lakapi a Otago
Ua fa’amaonia e le Iuni Lakapi a Otago, le iai o se ofo e fa’asaoina ai le Iuni mai le ono fa’alauiloaina aloa’ia, o le gau ae leiloa po’o fea e aumai ai tupe e totogi ai aitalafu. E silia ma le 2 miliona talā le aofaiga o aitalafu a le Iuni, ae ono o’o atu i le 750,000 ana tupe gau i le tausaga nei. Ua fa’alua ona toe fa’aopoopo le taimi fa’atapula’a e tu’uina atu ai le Iuni (pisinisi) e fa’aauau pea ona fa’agaioi, ae saili ni tupe e totogi ai aitalafu ma tau fa’asao ai le Iuni. Talu ai, ona o feūtaga’iga ma vaega o lo’o lagolagoina le fuafuaga e tau fa’asao ai le Iuni. E 400,000 talā se aitalafu o le rent e fa’amagalo e le Puleganu’u o le a’ai o Dunedin i le fa’aaogaga o le malae ta’alo tuai (Carisbrook Stadium), ae ia faia ai se polokalame e tolu tausaga o ta’aloga faitaulia a le Olopeleki, o se ta’aloga mo vaega fesoasoani, fa’atasi ai ma se maliliega fa’aauau ma le vaega e ana le Highlanders. O le ofo lea ua tu’uina mai e le Iuni Lakapi a Niu Sila.
$1 miliona mo Aferika i Sisifo
E tasi le miliona talā o le ‘ā tu’uina atu e le Malō i le polokalame fesoasoani mo taumafa, aua se tasi o vaega o Aferika i Sisifo. Na saunoa le Minisita o le Va i Fafo, Murray McCully, o le leai o ni timuga, fa’aletonu mea totō ma le maualuga o le tau o le suau’u, ua āfua ai ona lē lava taumafa ma le fia ‘aai i ni vaega o Sahel. Na ia ta’ua le lata i le iva miliona tagata ua matuā mo’omia vave se fesoasoani o ni taumafa, ma e ono a’afia le tusa ma le 23 miliona o tagata, pe afai e lē vave faia se gaioiga i mea pito sili ona mo’omia i le taimi nei. Na ta’ua fo’i e le Minisita, o le ‘ā fa’aauau pea ona tulimata’i e le Malō le tulaga i lea vaega o Aferika, ma toe iloilo le tu’uina atu o nisi fesoasoani pe afai e mana’omia.
Saunoa John Key e lē fa’atauina aseta
Ua alia’e se ata na pu’eina i le televise, o fa’aalia ai lē sa avea ma ta’ita’i o le Itū Agai a’o le’i faia le Faigapalota o le 2008, o finau ina ia taofia pea e Niu Sila ana aseta, pei ona lipotia i le Leitio Niu Sila. Na fa’asalalauina e le TV3 se vaega o se folasaga a John Key na faia i le Asosi o Tagata Faigaluega o le Malō a’o le’i faia le palota o le 2008. O fa’aalia e fa’apea, na saunoa John Key, e lē fa’atauina atu e le National aseta i sana paea’iga muamua, ma e ono lē fa’atauina atu lava aseta a le atunu’u. Na ia saunoa, o tupe maua a le Malō mai kamupani e pei o le Mighty River Power ma le Meridian, e telē tele. O kamupani eletise ia o lo’o ua iai le fuafuaga e fa’atauina atu ai nisi ona vaega po’o siea i le taimi nei. Pei ona tā’ua i ripoti, e fa’apea na saunoa Key i lena vaitau, e leai se fa’afitauli tau aitalafu a le atunu’u, e leai fo’i se fa’aosofiaga e fa’atauina atu ai aseta, ma e lē ono vave aga’i ai fo’i i luma le tamaoaiga. Ua lipotia e fa’apea, o ia saunoaga, e lē taumate o le ‘ā fa’aaogaina e le Itu Agai i le taimi nei, e finauina ai le mataupu o le fa’atauga o aseta a le atunu’u.
Toe faia solo tete’e a le Oceania
Na toe savalia e le isi 250 o tagata faigaluega i fale e tausi ai tagata matutua a le Oceania, lo latou nofoaga autu i Aukilani i le Aso Lulu, e toe fa’aauau la latou mataupu pei ona tete’e ai i le kamupani. E tusa ma le 1500 tagata faigaluega i le Oceania, lea o lo’o faia finauga ma le kamupani talu mai le 8 masina ua tuana’i. O lo’o talosagaina e tagata faigaluega se si’itaga o totogi e 3.5 pasene, ma ia fa’aaogaina uma fo’i vaega tupe ia e aumai e le Malō e totogi ai le aufaigaluega, pei ona faia e le tele o auaunaga e tausia tagata matutua.
$133,000 e sa’ili ai auala e toe fa’aaoga ai pa’u ta’avale
Ua fa’asilasila e le Minisita o le Siosiomaga, le tu’uina atu o se vaega tupe e 133,000 talā, i le fa’alapotopotoga o le Product Stewardship, e galulue ai ma kamupani e fa’atauina mai pa’u ta’avale mai atunu’u i fafo ma isi kamupani, ina ia iloilo lelei ai ni auala e toe fa’aaogaina lelei ai pa’u ta’avale ua uma ona fa’aaogaina. Na saunoa Dr Nick Smith, o se fa’afitauli tele lenei mo le si’osi’omaga i Niu Sila, o le lafoa’i o le tusa ma le 4 miliona o pa’u ta’avale i le tausaga, lea e tusa ma le 85 pasene e uma ane ua i nofoaga e lafoa’i ai lapisi. O vaega e pei o le toe fa’aaogaina o pa’u ta’avale e gaosia ai ni fola o fale (floor tiles), o ni oloa e fa’aaogaina mo auala tetele ma nisi o mea, o vaega ia o le ‘ā va’ava’ai iai. O Aperila i le tausaga fou, e tatau ona tu’uina atu ai i le Malō se ripoti o auiliiliga o ni vaega e ono fa’aaogaina e gaosia ai ni oloa mai pa’u ta’avale ua mae’a ona fa’aaogaina.
Su’esu’e e le Komesina le sasi a le ACC
Ua faia e le Ofisa o le Komesina e nafa ma tulaga tau i Fa’amatalaga Fa’alilolilo o tagata ta’ito’atasi, se su’esu’ega i le mataupu na lafoina sesē ai e se tagata faigaluega o le Ofisa mo Taui o Fa’alavelave Fa’afuase’i (ACC) se imeli i se tagata e lē tatau ona ia mauaina, ni fa’amaumauga fa’alilolilo o le silia ma le 9000 o i latou na tu’uina atu a latou talosaga i le ofisa. I sa latou fa’amatalaga i le aoauli o le Aso Lulu, na fa’aalia ai lo latou va’ava’ai i lea tulaga, pe ua solia aiaiga a le ACC, i le teuga ma le natia lelei o fa’amatalaga fa’asino i tagata ta’ito’atasi. O lo’o tā’ua e fa’apea, e atagia mai, e le’i pasi pe na lafoina atu i nisi tagata e lē na lafoina sesē iai ia fa’amaumauga. Muamua atu na fa’aalia ai e le Vaega Fa’aupufai a le Green lo latou talosagaina o le Komesina ina ia su’esu’eina lea mataupu. Sa fa’aalia e la latou so’oupu, le silia ma le 50 o imeli ma telefoni na fa’ao’oina atu mai i tagata na faia a latou talosaga i le ACC, ina ia faia se su’esu’ega i lea mataupu.
Una’ia e Peter Sharples vaega tupe mo le Polyfest
Ua folafola e le isi ta’ita’i o le Vaega Fa’aupufai a Maori, Peter Sharples, le una’iga o le fa’atupega o tulaga tau a’oa’oga mo le tauvaga po’o le polokalame o aganu’u a a’oga, le Polyfest i Aukilani. E silia ma le 9000 tamaiti mai a’oga e 58 o lo’o auai i lea fa’atasiga i le tausaga nei. Peita’i, ua fesiligia le lumana’i o lenei polokalame, ona ua fa’amaui ese le silia ma le 150,000 talā o tupe pei ona lagolagoina ai e fa’alapotopotoga a le Malō le Polyfest. Na saunoa Sharples, o le fa’atasiga lenei o aganu’u a a’oga, e taua tele e a’oa’oina ai gagana ma aganu’u a Maori ma Pasefika, ma e ao ona iai i le paketi mo a’oga, ona o lo’o a’oa’oina ia mataupu i le NCEA. Na saunoa Dr Sharples, ua iai lana fuafuaga e una’ia ai le National, Labour ma le Green e talosagaina le Minisita o Tupe, ina ia aofia ai lea vaega i le paketi o le tausaga fou.
Toe mafaufau a’o le’i auina atu fanau Polenisia i Melepone
Ua talosaga se tagata Melepone e galue mo tupulaga talavou i aiga o tupulaga Pasefika i Niu Sila, ina ia taumamao ma le auina atu o fanau i lea vaega o Ausetalia, vagana, ua fa’amaonia le iai o ni a latou galuega e ō atu ma galulue ai loa, po’o ni a’oa’oga fo’i e aga’i iai. Na fa’aalia e Les Twentyman, e maualuga tele le fuainumera o tupulaga talavou e leai ni galuega, ae ua vave fo’i le fa’atuputupula’ia o amioga fa’atupu vevesi a tupulaga e ‘au i kegi i totonu o le itū i sisifo o Melepone. O ata pu’e ia e i luga o le initaneti, o lo’o fa’aalia ai fetaua’iga ma vevesi a kegi a tupulaga, o lo’o aofia ai ma tupulaga Polenisia. O le fa’aaliga a lea ali’i i le Leitio Niu Sila, e tatau i aiga i Niu Sila ona toe tō manatu lelei, a’o le’i auina atu fanau ia ua a’afia i fa’afitauli, ma le fa’amoemoe mo se lumana’i manuia, ona latou te le’o mautinoa, po’o le auina atu mai le isi fa’afitauli i nisi fo’i itu o tele ai fa’afitauli.
28 maliliu i se pasi i Suitiselani
E to’a 28 na maliliu, e aofia ai le to’a 22 o ni tamaiti pe tusa ma le ta’i 12 tausaga le matutua, ina ua soso’a e se pasi mai Peleseuma se ana i Suitiselani i le aso ananafi. Na fa’aalia e leoleo, o le malaga a le pasi lenei, na toe fo’i atu i Peleseuma, mai se tafaoga pei ona iai i se fa’ase’ega i le ‘aisa. E 24 isi tamaiti na iai i luga o le pasi na manunu’a, o nisi e tigaina. Na maliliu uma avepasi e to’alua o lea pasi, pei ona lipotia e le BBC. Na fa’aalia e le Palemia o le atunu’u e o mai ai lenei aumalaga, o se fa’alavelave mata’utia lenei mo lo latou atunu’u atoa, ma na lipotia le malaga atu o le palemia i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave.
Sunami i Iapani ona o le mafui’e
Na iai se sunami na a’afia ai talafatai i le itū i matū sasa’e o Iapani ona o ni mafui’e i le po anapo, peita’i e leai ni manu’aga po’o ni mea na fa’aleagaina ai vaega ia na a’afia fo’i i le mafui’e ma le sunami tele i le tausaga talu ai. E 6.8 le malosi o se mafui’e na lūlū i Hokkaido ma afua ai ona tu’uina atu ni fautuaga i tagata e ō ese mai i vaega tu matafaga o lea a’ai. O le Aso Sa talu ai na fa’ailogaina ai le mafui’e lea na lūlū i le Aso 11 Mati, 2011, na maliliu ai le to’a 19,000 i totonu o Iapani.
Lagolago e Amerika Samoa ia Mitt Romney
O lo’o lagolagoina uma e sui e to’aiva a le Pāti a le Republican a Amerika Samoa, ia Mitt Romney, e avea ma sui o le Republicans e tauva ma Barack Obama mo le tofi Peresetene o le Iunaite Setete, pei ona faia ai se fono a le Vaega Fa’aupufai i Pago Pago. O lo’o fa’agasolo pea palota i setete ta’itasi o Amerika, e saili ai se sui o le Republicans mo le palota tele i le masina o Novema. I le palota i le aso ananafi, na manumalo ai Rick Santorum i Mississippi fa’apea ma Alabama. O le masina o Iuni e mae’a ai palota nei i totonu o setete o Amerika.